Početna strana > Hronika > Formiranje Međunarodnog finansijskog centra u Moskvi zainteresovao Davos
Hronika

Formiranje Međunarodnog finansijskog centra u Moskvi zainteresovao Davos

PDF Štampa El. pošta
nedelja, 30. januar 2011.

Formiranje Međunarodnog finansijskog centra u Moskvi jedna je od najzanimljivijih tema koja se razmatrala na Međunarodnom ekonomskom forumu završenom u švajcarskom Davosu. Realizacija ovog ambicioznog projekta već je započela.

Prema ideji predsednika Medvedeva Moskva treba da postane mesto koncentracije banaka i kreditno-finansijskih ustanova, koje će izvoditi valutne, kreditne, bankarske operacije, kao i poslove sa hartijama od vrednosti i zlatom.

Razvoj ruskog finansijskog sektora doneće značajne koristi. Dmitrij Medvedev računa da će strane kompanije već 2011. početi da vrše pozajmljivanja na rubaljskom tržištu. Rukovodstvo zemlje će sa svoje strane doprinositi proširivanju mogućnosti finansijskih institucija. Ruski predsednik je u Davosu objavio da je od 1. januara ukinut porez na prihode od realizacije hartija od vrednosti prilikom realizacije dugoročnih investicija. Takođe od ove godine strane kompanije mogu da pozajmljuju i privlače kapital na ruskom rubaljskom tržištu. I to su samo prvi praktični koraci. Konačno Međunarodni finansijski centar treba da bude jezgro ruskog finansijskog sistema. I ne samo ruskog, smatra Dmitrij Medvedev. 

On treba da postane ne samo centar ruskog finansijskog sistema, već i katalizator razvoja finansijskih tržišta čitavog postsovjetskog prostora, kao i, nadam se, Centralne i Istočne Evrope. Ovaj projekat ima globalni značaj i važan je instrument integracije Rusije u svetsku privredu. Radimo takođe na povećanju efektivnosti sudskog sistema za finansijske kompanije, koje će raditi na platformama Međunarodnog finansijskog centra.

Po svedočenju pomoćnika predsednika Arkadija Dvorkoviča, predlozi za formiranje neophodnih uslova za stvaranje Međunarodnog finansijskog centra u Moskvi će biti gotovi u naredna 3-4 meseca.

U drugim zemljama sada se dešava pooštravanje režima rada na finansijskim berzama, između ostalog planira se uvođenje novih poreza, pooštravanje zakonodavstva. Mi to ne planiramo. Naprotiv, planiramo da olakšamo rad finansijskih institucija na našem tržištu i nadamo se da ćemo na račun toga izbiti među lidere.

Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanjin, koji je doputovao u Davos na radni doručak, ispričao je stranim investitorima o mogućem potencijalu ruske prestonice, pozvavši da se ulaže novac u njen razvoj. Sagovornici gradonačelnika su izrazili svoje mišljenje povodom Međunarodnog finansijskog centra. Predsednik Dojče bank Jozef Akerman smatra da stvaranje Međunarodnog finansijskog centra u Moskvi treba da doprinese proširivanju ekonomije ne samo na nivou velikih, već i srednjih preduzeća. Garancijom uspešne realizacije ovog projekta on je nazvao „volju političkih lidera“ – „To je odlučujući faktor. To ne treba da izaziva nikakva kolebanja. Ako bude podrške, postići ćemo uspeh“, smatra Akerman. Sa svoje strane šef Njujorške berze Dunkan Niderauer predložio je Moskvi da aktivnije sarađuje sa berzom Njujorka.

Program formiranja Međunarodnog finansijskog centra sračunat je na pet godina. Očigledno je da jak finansijski sistem privlači više kvalitetnih investicija. Postoji i drugi cilj – učiniti rublju regionalnom rezervnom valutom.

Medvedev: Modernizacija nije apstraktna stvar, već sasvim konkretan plan razvoja zemlje

Šta nedostaje Rusiji da postane savremena zemlja? Na ova i druga pitanja odgovorio je predsednik Rusije u intervjuu TV kanalu Blumberg.

Mada su mnoga pitanja bila predvidiva, ona su se ticala tema koja se u poslednje vreme masovno razmatraju u zapadnim medijima. Bilo je reči o slučaju JUKOS-a, korupciji, položaju opozicionih stranaka. Govoreći o suđenju bivšem oligarhu Mihailu Hodorkovskom, Dmitrij Medvedev je stavio do znanja da se ni u kom slučaju neće mešati u delatnost sudskog sistema, a pokušaji da se izvrši pritisak na vlasti povodom pojedinih slučajeva kontraproduktivni su. Istovremeno investitori treba da poštuju ruske zakone.

Predsednik Rusije takođe se nije složio sa mišljenjem da u Rusiji nije dozvoljeno postojanje političke opozicije. Opozicija u rusiji postoji. Pitanje je koliko je ona jaka i uticajna.

Ipak glavna tema intervjua bila je modernizacija Rusije. Ovde se Dmitrij Medvedev koncentrisao na teškoće ovog procesa. Nedostaje infrastrukture za vođenje biznisa, nedostaje zakonodavstvo koje na ispravan način reguliše ovaj biznis, nedostaje pravno razumevanje kod činovnika i nedostaje razvijeni sudski sistem. Ako sve to bude, a uz to ako ne bude korupcije, tada će to značiti da je Rusija spremna da se brzo kreće putem modernizaicje, otvoreno je rekao predsednik. Ali najvažnija je ipak modernizacija ekonomskog života i prelazak na nove tehnologije. Među prioritetima su farmaceutika, nuklearna energetika i energetsko snabdevanje, smatra Dmitrij Medvedev.

Modernizacija je usmerena na kvalitativnu promenu života običnih građana. Zato treba misliti o razvoju potrošačkog tržišta. Uvođenje visokih tehnologija treba da se dešava na nivou svakodnevnog života isto kao i na nivou industrijske proizvodnje. U ruskim prodavnicama treba da stoje ruski brendovi. To će i biti ona modernizacija kojoj težimo, rekao je predsednik. Pri tome ne isključuje se i široka kooperacija sa svetski poznatim proizvođačima.

Sve to nemoguće je bez stvaranja privlačne atmosfere za investitore. Dmitrij Medvedev je priznao da za sada investiciona klima u zemlji ne ostavlja najbolji utisak. Ali upravo radi toga je i postavljen cilj modernizacije zemlje, kako bi strani kapital, nou-hau i kvalifikovani stručnjaci došli u Rusiju i osećali se ovde udobno.

Odgovarajući na pitanje kakvom on vidi Rusiju za pet godina, Dmitrij Medevedev je izdvojio tri momenta: Hteo bih da rastemo bar takvim tempom kojim rastu neki naši partneri, na primer iz BRIK-a. Imamo rast 4%, što nije loše ako se poredi sa Amerikom i Evropom, ali to je malo za ono što se naziva emerdžing market, zato moramo da rastemo 8-10% godišnje. Ako to postignemo, biće odlično. Drugo. Moramo ipak da usavršavamo naš penzioni sistem, naš sistem socijalnog osiguranja i sistem zdravstva. Ako to pođe za rukom, to će biti veliko dostignuće. Treće. Moramo zaista da modernizujemo naš ekonomski sistem, veći deo preduzeća. Ako se to desi bar u trećini aktivnih kompanija, to će takođe biti veliki uspeh u petogodišnjoj perspektivi. To je verovatno ono što bih želeo za pet godina, rekao je Dmitrij Medvedev.

(Glas Rusije)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner